Što su rekle polaznice

Draga Helena,
Što se tiče reprogramiranja, meni je bilo super!!! 
Nisam imala očekivanja, ali iz jednostavnog razloga: nisam htjela nametati i stavljati bilo kakva očekivanja, jer sam bila svjesna da ulazim u meni totalno nepoznati svijet, sa osobama koje ne poznajem.
Ali to iskustvo koje sam s vama doživjela, ne znam da li mogu opisati, ali budite sigurni da mi je pomoglo u tisuću drugih stvari, kao npr. upoznavanje s novom okolinom, provoditi 24h s osobama koje si tek upoznao, (sve smo bile različite, ali smo opet postale jedno), naučiti svoju okolinu na to da kroz neko vrijeme trebaš učiniti i nešto samo za sebe, naučila sam cijeniti sama sebe i postala sam svjesna da mogu još puno toga ako vjerujem u sebe pa makar to na početku ne izgleda savršeno i glatko, a na kraju može to savršeno završiti.
To su samo neke stvari kojih sam se sjetila, a vjerujte da mi mnoge izgovorene riječi i iskustva svih cura i danas odzvanjaju glavom i nose me dalje.
Znači, naša komunikacija na reprogramiranju i slušanje jedna druge i pomaganje: to je neprocjenjivo za mene!!
 
Helena ima najteži zadatak kao voditelj, jer mislim da ona prvo mora barem djelomično upoznati grupu koju vodi, a tek onda napraviti plan reprogramiranja, što po meni znači da ne može svaku grupu voditi na isti način.
Ideja je SAVRŠENA i svaka žena, koja bude imala priliku da se pridruži, vjerujem da će to nakon reprogramiranja znati cijeniti!!
Helena, ja ti želim puno puno uspjeha i molim te da i druge žene upotpuniš kao što si nas!!!

Goga M.


Odlazak na Reprogramiranje u Villu Stone bila je jedna od mojih najboljih odluka koju sam intuitivno donijela skoro godinu dana ranije, dok je Helenina ideja o Reprogramiranju bila tek u začetku.
Da mi je potrebno uzeti vrijeme za mene, za povratak sebi samoj, za osluškivanje i otkrivanje želja, misli, osjećaja, žudnji i mojih potreba osjećala sam već neko vrijeme.
Ali kako to obično biva, uvijek je nešto bilo važnije; obitelj, djeca, posao, klijenti, svakodnevne obveze i sto drugih izgovora.
A onda sam napokon shvatila da ne dugujem nikome ništa, ali da sebi dugujem sve! 
Kad u potpunosti preuzmemo odgovornost, postanemo svjesni da smo sposobni biti, napraviti i imati apsolutno sve što nam padne napamet.
Tih nekoliko dana u predivnoj Villi Stone je proletjelo u okruženju male skupine predivnih žena međusobno toliko sličnih, a opet toliko različitih. Sve smo mi jedinstvene i posebne, ali smo dale jedna drugoj baš ono što nam je samima nedostajalo.
Međusobna iskrena podrška, sagledavanje izazovnih situacija iz različitih perspektiva, čuti tuđa razmišljanja jednostavno osnažuje i daje dodatan poticaj i vjetar u leđa da smo sposobne i spremne same ostvariti sve svoje želje i snove!
 
U divnom ambijentu s pogledom na more koji oduzima dah, opuštanje uz bazen, zdravu i uravnoteženu prehranu, laganu tjelovježbu, istezanje i meditaciju dobiti ćete opušten, ali intenzivan rad na sebi!
 
Reprogramiranje je iskustvo koje bi si svaka žena trebala priuštiti!

Danijela I.


Ah…Dubrovnik…reprogramiranje…
 
Kako krenuti pisati o Reprogramiranju…e pa ovako…
Nekad bi moje prve asocijacije na reprogramiranje bile aplikacije, programi, update-i.. J uglavnom posao i stres. 
No Reprogramiranje koje sam doživjela u Dubrovniku je sasvim nešto različito. 
Hm, reprogramiranje sebe… u dvije riječi; opuštanje i otpuštanje.  
Prije puta u Dubrovnik uopće nisam znala što da očekujem, koga ću upoznati, kako će se druženje sa ostalim ženama odvijati, no samo sam pustila i vjerovala da će biti dobro.
Bilo je prekrasno jer je cijeli koncept  Helena odlično osmislila. Uz puno odmora (u predivnoj prirodi), uključene edukacije, vježbanje, puno razgovora i smijeha sa predivnim uspješnim ženama je bilo baš sve što sam u tom momentu trebala. Rekla bih da je svakoj od nas to trebalo.
Ponekad je zaista bitno izdvojiti se na nekoliko dana od svakodnevnice, gužve i stresa. Toliko je postalo „normalno“ da je stres dio života, da sam prva dva dana boraveći tamo bila potpuno zbunjena. Čudila sam se sama sebi zašto se ne mogu opustiti.  
Upoznala sam super žene. Toliko je svaka posebna na svoj način i od svake sam ponešto naučila. Svaki naš razgovor, teme (bile vesele ili tužne) su mi koristile. Sve su to zaposlene žene, majke sa hrpom obaveza baš kao i ja. Podijelivši s njima svoja iskustva, čuvši njihova zaključila sam da sve želimo isto. Biti sretne i zdrave. 
Svaki dan smo zajedno kuhale zdrave obroke i hranile smo se po Linea Snella načelima, a u jutarnjim satima odvježbale korisne vježbe. Osim zajedničkog druženja imala sam dovoljno vremena za odmor, mir i svoje misli. I planove. Na tom putovanju razradila sam neke nove ciljeve koji su se proteklih 6 mjeseci počeli ostvarivati i još će se razvijati…
Spomenula sam otpuštanje. Iskustvo u Dubrovniku ponukalo me na otpuštanja nekih prastarih navika koje nisam voljela i na otpuštanje nekih novih situacija koje su sastavni dio moje trenutne promjene. 
Kad  pogledam skriptu koju sam tamo dobila obuzme me velika zahvalnost. 
Zahvalnost što sam imala mogućnosti to sve doživjeti, biti dio tog iskustva koje kao da je baš za mene krojeno.
Jesam li se reprogramirala/ promijenila?  Da. Jesu li mi te divne žene postale prijateljice i podrška? Da. Bih li išla ponovno? Definitivno DA!!
 
I na kraju, jedno veliko HVALA Heleni na svom uloženom angažmanu koji je odradila s tolikom lakoćom da će mi to putovanje ostati urezano kao nešto posebno vrijedno i nezaboravno.

Ivana P.


Mislim da nemam dovoljno riječi kojima bi opisala svoju sreću i zadovoljstvo što sam imala priliku biti dio tima na reprogramiranju.
Provesti toliko dana u društvu iznimno predivnih sedam žena je za mene bio pravi blagoslov. Program koji nam je Helena organizirala na način da smo svaki dan naučile nešto novo, potvrdile i ponovile nešto staro, izmjenjivale iskustva i bezuvjetno dijelile međusobno snagu i slabosti te pomagale i nadograđivale jedna drugu je neprocjenjivo. Sve smo mi žene u jednu ruku iste, a u drugu tako različite. Tih dana nas osam smo bile jedno. Kako je to moguće? Uz Helenino vodstvo i program koji je osmislila za nas, imale smo mogućnost savršeno funkcionirati u zajedništvu i isto tako biti same sa sobom kad nam je to bilo potrebno.
Uživale smo u jutarnjoj tjelovježbi, zajedno pripremale zdravi doručak, sunčale smo se uz bazen i kupale, okupljale se u dnevnom boravku pričajući i radeći vježbe kroz koje nas je vodila Helena. Kad bi završile pod dojmom svega što smo čule i naučile, još bi sat-dva na terasi pričale o tome i slagale dojmove. Svaki dan smo kuhale zdravi ručak, tu smo se izmjenjivale i pomagale si međusobno bez suvišnih riječi, kao da smo to radile zajedno cijeli život. Pozitivna energija, otvoreno srce i zahvalnost kružila je među nama i samo se množila. Bez pretjerivanja, bilo je jednostavno čarobno!
Hvala, hvala, hvala!

Irena H.


Draga Helena,
 
Nakon tvog poziva na reprogramiranje koji je bio primamljiv svakako, moja prva reakcija je bila: ne ne ne! Ne mogu, ne stignem od posla, nemam kome dijete ostaviti… uglavnom NE.
Vukao me taj mail…i gledala sam… i čitala o tome… i osjetila poriv za – odmorom.
Zapravo za bijegom od preopterećenosti. U poslu, u obiteljskim obavezama, osjećajući da gubim sebe i moji ciljevi mi postaju nejasni i daleki…
Odlučujem, prevladava razum koji govori: To ti treba, to ti jaaako treba.
Spontan sam tip i nisam analizirala puno što očekujem, ali glavna misao je bila odmor od svih i posvećivanje sebi. Da se SEBI vratim.
Čak nisam ni šljivila tvoju zdravu prehranu, ni vježbe…. kao: vidjet ću i uzeti samo ono što mi paše.
 
Ali Waaau!!!
Što sam dobila draga moja Helenice?
Dobila sam osmjeh na lice, učvršćivanje prijateljstava, sklapanje novih, zezanciju kao blagotvoran učinak na moju već pomalo tužnu dušu…
Dobila sam, onako nenametljivo uvid u zdravu prehranu i skužila da uopće nisam gladna…
Opustila sam se i to mi je jedan od 3 najljepša događaja u 2018 god.
Svjedočila sam tuzi drage prijateljice i osvijestila da nisam sama u ničemu, apsolutno ničemu..
Donijela par važnih odluka koje me danas čine iznimno sretnom osobom..
Rastala sam se i ponovo udahnula mir u svoj život, naučila jesti zdravo, smršavila 9 kg, koje bez problema održavam, dobila divne nove prijateljice…sagledala svoj život iz nekog drugog kuta… napravila planove..
Što reći, nego kao ti mila moja:
 
Hvala Hvala Hvala

Ivona A.


Pozdrav svima, 
Pišem ovaj osvrt, pola godine nakon reprogramiranja.
 
Sjećam se točno trenutka kad je Helena stavila objavu za Dubrovnik, točno godinu dana ranije od termina polaska. Isti taj tren nekako u sebi sam znala da sam ja ta koja na to ide. I znala sam da želim da tamo bude i moja Goga, sve ostalo nije bilo bitno. Sve do zadnjeg trena prije puta nisam se zamarala ni što ćemo raditi, niti što nas očekuje. Jednostavno sam bila opuštena i nekako mirna, nevjerojatno mirna. Osim Helene, Goge i Danijele ostatak ekipe mi je bio nepoznat. Danas sa odmakom od šest mjeseci znam da nas je sam svemir spojio. Mi smo se trebale desiti. Desiti jedna drugoj. Toliko ljubavi, podrške, razumijevanja, čak i kad ne velimo puno jedna drugoj, sve znamo. 
Da se vratim na Dubrovnik. Nakon 12 godina, od kad sam mama, ovo je moj prvi odlazak na odmor. Uz svu organizaciju i logistiku koja je ostala u Zagrebu, stigla sam sa curama na odredište.  Predivna lokacija, predivna vila, bazen, miris mora, miris ružmarina, kadulje, metvice. Bilo je svega, spoznaje samog sebe, suočavanje sa najvećim strahovima, spoznaje hrabrosti i snage, osvještavanje i vizualizacija svojih ciljeva i želja, suza i smijeha. A najviše od svega bila sam svoja. Opuštena. Samo ja, konačno samo ja. Postajem opet mirna, nasmijana.  Družimo se, kuhamo, vježbamo, čitamo… kad si za osamu povučeš se malo. Sve bez prisile i bez onog moraš. Možeš sve a ne moraš ništa. Sa ležaljke pokraj bazena, pogled mi pada na tri mala otočića, koja kao da ih je netko poredao po veličini. Onaj prvi, najmanji, to sam bila ja u tom trenutku tada tamo. Danas, šest mjeseci kasnije, narasla sam u svemu, sad sam onaj drugi, a plan je za 2 godine biti onaj treći, najveći. A nakon toga samo mi je nebo granica. Rastem, razvijam se svakim danom sve više, duhovno, mentalno, materijalno. 
Da, kad počinje u tvom životu dan sa zahvalnošću, ljubavi prema sebi i najbližima, kada stvarno živiš to, snovi postaju stvarnost, događaji koji bi me ranije izjedali, stvarali mi stres, danas su samo trenutačna pojava, koja kao što je došla tako će i nestati, biti će riješena, bez da sam nešto posebno trebala učiniti.  Dubrovnik, reprogramiranje, definitivno je ubrzalo moj put. Okružilo me predivnim dušama, energijom i kao što sam na početku rekla, ne očekujem ništa, a dobijem sve i više nego što sam mogla zamisliti. Jer: ljubav se ljubavlju vraća, a nas osam se vraća Heleni u Dubrovnik, svake godine. Hvala ti Helena, hvala Ivana, Ivona, Gordana, Danijela, Andreja i Irena. Vidimo se opet  u Dubrovniku, jer on sad može biti na bilo kojem mjestu, osjećaj je isti.

Renata J.


Kada će doći vrijeme za tebe?
Što mislite, kada žene koje su majke imaju pravo uzeti vrijeme samo za sebe? Kada im je dozvoljeno otići samima ili u društvu prijateljica, ili bilo kojem društvu na nekoliko dana na odmor koji ne uključuje obitelj? Samo odmor, ne poslovni seminar u drugom gradu.
Prvi dan Reprogramiranja prolazi u predivnoj, opuštenoj atmosferi 8 žena koje se većinom ne poznaju ili se samo površno znaju iz viđenja, dolazaka u Linea Snella-u i sl. Dan provodimo većinom ležeći na suncu, pored bazena u predivnom okruženju Villa-e Stone u Dubrovniku. Odmaramo, čavrljamo, neke od nas spavaju svaka dva sata, neke se ne odvajaju od ležaljke za sunce. Polako se upoznajemo. Živimo naprosto u okruženju da ništa ne moramo. Živimo ove predivne trenutke sada i upijamo energiju prirode kojom smo okružene.
Kako prolazi dan privikavamo se na to da svaka radi baš ono što joj se radi u tom trenutku, da smo razbarušene i bez šminke, a da se osjećamo kao da smo na ekskluzivnom party-u.
Zanimljivo je kako smo sve došle prilično neopterećene poslovnim brigama. Više-manje smo se uspješno organizirale za cijeli tjedan. Možda ćemo morati povremeno nešto odraditi, ali niti jedna nije došla u panici kako će radni tjedan proći bez nas.
Međutim, često u našim razgovorima spotičemo se o temu kako je bilo teško otići zbog djece. Trebalo je odgovoriti na pitanja koja najčešće muče društvo kojim smo okružene, a to je „Ajme, a tko ti čuva dijete dok tebe nema (….i ono je jadno samo doma, napušteno, a ti se provodiš…)?“
Žena današnjice mora sve! Mora imati (umjerenu) karijeru (da ne odskače previše)! Mora biti super mama (koja peče najbolje kolače, prisutna je na svim školskim događanjima i obavezno priča na sav glas kako voli svoje dijete, da svi vide)! Mora biti odgovorna kćer kako bi bila na ponos svojim roditeljima! Mora biti seksi i poslušna kako bi se i suprug imao čime podičiti!
Jedino što društvo nikako da shvati da ona ništa ne mora, osim onoga što želi!
A što je to što želimo? Najčešće želimo malo vremena za sebe, a za koje nemamo baš jasnu ideju kada će doći. Jedno je sigurno, to vrijeme ne dolazi kada nam djeca odrastu. Ono mora doći uskoro. Možda već danas. Kad je vaše vrijeme za dnevnu pauzu od svih obaveza? Samo vi i ono što volite?
Djevojke su upravo pojele popodnevni međuobrok koji je uključivao jogurt i chia sjemenke sa malo limuna i stevia-e. Malo nove energije iz hrane i već se čuje pjesma sa bazena. Definitivno dokaz da pjevanje oslobađa, kao i dobar odmor!
Sunčani zagrljaj vam šaljemo iz predivnog Dubrovnika!


Reprogramiranje kao prilika da se više volimo
Odvojiti vrijeme za sebe, punih 5 dana važna si samo TI, nema „mora se“, nema „hitno je“, nema „jednoga dana“. To vrijeme je moguće. Govori vam to osoba kojoj je bilo nezamislivo kako netko pola godine unaprijed može odlučiti ići na neki seminar jer ne znam ja da li ću moći, pa moj posao je takav da se stalno prilagođavam novom rasporedu. Čijem rasporedu? Čijim prioritetima? Tko je tu važan?
Početkom godine sam se prijavila za Reprogramiranje koje se odvijalo krajem svibnja. Punih pet mjeseci sam „tlačila“ sve oko sebe, upisivala tih 5 dana na zajedničke kalendare svih mojih projekata. To je bio jedini način da utječem na sebe jer sam sada svima rekla i svima obećala da idem!
Oduvijek je postojala ta želja za laganini bijegom od stvarnosti u ženskom društvu. Odmaranje, opuštanje, druženje i uvijek se činila tako nedostižnom.
Ne mogu vam opisati tu sreću mog konačnog odlaska. Ponovno sam bila tinejdžerka koja ide na maturalac. To je bila moja velika pobjeda. Pobijedila sam samu sebe i dokazala si da mogu!
Reprogramiranje je program koji prije svega ima za svrhu odmor, opuštanje, zabavu i rad na sebi u jednom sigurnom okruženju manje grupe žena. Uključuje boravak u opuštajućem ambijentu, kvalitetan smještaj i naravno 5 obroka dnevno!
Struktura programa uključuje jutarnje vježbe, grupne razgovore i radionice, opuštanje, izlaske i druženje.
Bez obzira na strukturu programa, vi sudjelujete kako vam odgovara. Možda ćete ujutro dulje spavati i to je OK. Možda ćete jedan dan željeti više samoće i to je također OK. Možda ćete željeti ići na neki izlet, a možda ostanete ljenčariti i čitati knjigu. Program očekuje da ostanemo autentične i ne potiskujemo svoja nadanja i potrebe.
Osnova Reprogramiranja je da se ništa ne mora, osim uživanja, a ono ovisi upravo o tome što vi želite i prilike da baš to i radite! Struktura programa je takva da nam omogućava promjene, uključivanje novih tema i sadržaja.
Reprogramiranje uključuje strast i predanost, spremnost da neće sve biti savršeno i spoznaju da će netko brinuti o nama. Reprogramiranje nam donosi nova snažna prijateljstva koja su prisutna s nama svaki dan. Grupna podrška koju nam donosi Reprogramiranje bit će jedan mali anđeo u svim teškim danima kao i u svim sretnim trenucima u nastavku našeg djelovanja da se volimo i cijenimo više.


Opuštanje i zahvalnost
Da li ste primijetile kako postoje dani kada toliko toga treba napraviti, i stvarno ste puno napravile, ali ne osjećate zadovoljstvo, nešto nedostaje. Grize nas onaj osuđujući crv koji nam govori da nismo napravile dovoljno, da smo mogle više. S druge strane, ima dana kada smo odlučile ići polako i kada same sebe iznenadimo kako je dan bio lagan i produktivan. U mojem promatranju takva dva dana shvatila sam da postoji jedna značajna razlika, a to je OPUŠTANJE! Već vas vidim kako preokrećete okicama i čujem kako vrištite „ali ja nemam vremena za opuštanjeeee, imam toliko toga za  napraviti!“. Istina je da smo sve mi tu kako bi stvarale, a ne radile. Naša uloga je kreirati bolji svijet za sebe, našu djecu i bližnje. To se neće dogoditi ako ćemo mi stalno biti umorne, bolesne i nezadovoljne.
U programu Linea Snella-e osim redovnog vježbanja i reducirane prehrane važnu ulogu ima i opuštanje.  
Tijekom redovnih programa vježbanja, gotovo identično vrijeme je predviđeno za vježbanje i opuštanje. U dane kada ne dolazimo u salon, traži se da žena svakodnevno odvoji 15 minuta za opuštanje. Sada, kada ovo pišem, to naprosto zvuči banalno. Međutim, osobno sam shvatila tek kad sam počela pisati Linea Snella dnevnik da, u stvari, niti minutu ne odvajam za tu dnevnu aktivnost.
Opuštanje nam kao mala čarolija daje snage nastaviti dalje. Taj kratki odmor i posvećivanje sebi pomaže nam smiriti misli, disati i obnoviti kreativnu energiju.
Tako je i naše Reprogramiranje započelo opuštanjem. Nakon što smo se naspavale, ostalo vrijeme nastavile smo provoditi odmarajući uz knjigu, muziku, čavrljanje, sunčanje i kupanje. Nakon dva dana više nije bilo važno da li  smo počešljane, da li nam je usklađena odjeća, nosimo li čarape i japanke….
Jedino što je bilo važno da se osjećamo dobro i da želimo da se druge osjećaju dobro. Nakon opuštanja, došlo je vrijeme za ZAHVALNOST! Nakon što obnovimo energiju, osjećamo kako je vrijeme da ju dijelimo dalje tako što iskazujemo zahvalnost bližnjima.
Prolazi još jedno lijeno popodne u Vili Stone, ležim i čitam knjigu. Renata je taman krenula otvoriti suncobran kad sam ju upitala nešto tipa: „Ti ono kao znaš masirati?“. Minutu kasnije ja već uživam u najljepšoj masaži ikada. Pola sata kasnije dolazi Helena i kaže: „Jel želiš da ti donesem međuobrok? Baš sam zamutila chia sjemenke i jogurt kako ti voliš.“ Ostajem na ležaljci, jedem, čitam i baš bih rado popila kavu. Treba samo poželjeti jer evo, stiže Irena koja milozvučno pita: „Andreja, da li možda želiš da ti napravim kavu?“. Da, želim, HVALA VAM na toplini i brizi. HVALA VAM što dijelite sa mnom tu energiju koja me osnažuje da i ja dijelim dalje!
Polako ulazimo u posljednje dane našeg reprogramiranja. Smijemo se tome kako se nadopunjavamo, kako uvijek jedna od nas zna nešto. Danijela baš dobro sprema musaku od kelja, Ivona radi super gin-tonic, Irena nije samo šminkerica već zna i frizirati, Renata osim što ima divnu energiju za masažu, zna odabrati prave biljke za čaj, Ivana će uvijek pomoći u organizaciji party-a, Goga će vas pogledati svojim toplim, plavim očima koje govore: „Sve će biti u redu.“, Helena samo čeka da vam ugodi spremanjem zdravih delicija i podijeli s vama novu dozu pozitivne energije, a Andreja će sve to zapisati…. Uvijek jedna opere suđe, druga postavi stol, treća unese stvari navečer….. Jedna osnažena je uvijek tu za nas, za vas, potražite ju, budite joj podrška, opustite se i budite zahvalne!

Andreja T.

PRIJAVI SE putem kontakt forme na prvi BESPLATAN RAZGOVOR.

KONTAKT

Linija Zdravlja

Zubovačka 6,
     10000 Zagreb

linijazdravlja111@gmail.com

KONTAKT

Linea Snella Zagreb jug
(kod AVENUE MALLA)

Prilaz Vladislava
     Brajkovića 10, 10000 Zagreb

info@fit-factory.hr
zagreb.jug@lineasnella.hr

+385 1 7799 169
+385 91 9898 289

RADNO VRIJEME

Linea Snella Zagreb JUG

ponedjeljak, četvrtak
12.00 - 20.00 h

utorak, petak
7.00 - 15.00 h

srijeda
07.00 - 11.00 h
16.00 - 20.00 h

Pratite nas na:

Link to my Facebook Page
Link to my Youtube Page